Dakle, knjiga pisama i dopisa, uz izabrane studije o Stjepanu Verkoviću, je izašla iz tiska. Njome obilježavamo 200 godina od kako se ovaj neobični lik rodio u Ugljari kraj Orašja i krenuo u svoju životnu avanturu koja je dostojna ekranizacije. Verković je trebao bit franjevac ali je napustio red i dao se u revolucionarno djelovanje. Bio je tajni agent Ljudevita Gaja i Ilije Garašanina. Istraživao je starine i bavio se prikupljenjem narodnih pjesama. U jednom trenutku, za njega je znao čitav svijet. Nevjerojatno je zvučala vijest da je Verković u Rodopima otkrio prapovijesne pjesme o doseljavanju i životu Slavena koje su potpuno negirale teorije o ranosrednjovjekovnim seobama i dokazivale da su Slaveni u stvari prastanovnici Europe i tvorci europske civilizacije! Svjetska znanstvena javnost s nestrpljenjem je očekivala izlazak tih pjesama koje je Verković nazvao „Veda Slovena“ i kad su se one napokon pojavile, 1874. godine, nastao je veliki prijepor oko toga jesu li te pjesme autentične ili ne. Danas, iole ozbiljni znanstvenici vide kako su te pjesme stvarno smiješan falsifikat. Primjerice, jedna pjesma o Orfeju, koja bi trebala datirati iz tih mitskih vremena, započinje turcizmom: „Bre, Orfeju, mladi sviratelju“. Međutim, nije Verković bio taj koji je te pjesme falsificirao. On je, jadan, bio žrtva ljudske pohlepe i podmuklosti i kao takav prolaziti će kroz grozna razdoblja u životu, potucajući se od Makedonije do Rusije u pokušaju da dokaže autentičnost svojih pjesama. Ipak, u čitavoj toj komendiji, Verković je dao nemjerljiv prilog bugarskoj i makedonskoj folkloristici, jer je ganjajući svoje Vede, uspio skupiti i nekoliko desetina bilježnica pravih narodnih pjesama koje se danas smatraju bugarskim nacionalnim blagom.
Iako je čitav život proveo izvan zavičaja, Stjepan Verković je bio emotivno vezan za Posavinu. Na jednom pismu iz Rusije potpisuje se kao „Arheolog Stipo Verković, Ugljarac“ i taj sam potpis stavio na poleđinu knjige. 
Eto. Tko želi podržat ovaj moj četveromjesečni rad i doprinijet tome kako ova velika obljetnica ne bi prošla neobilježena a ujedno i podržat istraživanje posavske prošlosti (a nemate pojma šta vam spremam na jesen) zna se šta mu je: Iskeširat 12 KM za ovu knjižurinu od 356 stranica i stisnut share na ovu objavu.
(Facebook-Marko Matolić)