Kako su BH fudbalski klubovi dobijali nazive i nadimke?

Posavina Sport i Zdravlje

Fudbalski fanovi širom svijeta znaju su za popularne Kraljeve iz Madrida, Đavole iz Manchestera, Topnike iz Londona. Zapravo, u pitanju su nadimci ekipa Real Madrida, Manchester Uniteda, Arsenala.

Većina fudbalskih ekipa širom svijeta ima historijsku poveznicu sa nazivom, nadimkom i mjestom iz kojeg dolazi. Ekipa portala Korner.ba pozabavila se nazivima i nadimcima ekipa iz Bosne i Hercegovine.

Borac Banja Luka

Među najstarije bh. klubove spada Borac iz Banja Luke. Priča kaže ovako, u gostioni Putnik okupljali su se trgovački pomoćnici koji su došli na ideju o osnivanju fudbalskog kluba.

Osnivačka skupština održana je 1926. godine, a jedan od osnovnih ciljeva bio je borba za radnička prava. Kako kažu savremenici tih događaja Veselin Masleša, književnik, novinar i narodni heroj dao je ime klubu.

fk borac Banja Luka
FK Borac Banja LUka

Ako se borite, ukoliko ćete se boriti za svoja radnička prava zašto da vam se klub ne zove Borac”, kazao je Masleša.

Tako je i bilo, prvi naziv ovog kluba bio je ”Radnički sportski klub Borac”. Boje su mu tradicionalno plava i crvena pa je i logičan nadimak Crveno-plavi.

Osim toga, adresa kluba je ulica Vladike Platona, a brojni uspjesi u historiji donijeli su mu i nadimak “Velikan iz Platonove”.

Čelik Zenica

Krajem 2. Svjetskog rata i ulaskom Partizana u Zenicu dolazi do ideje za formiranjem nogometnog kluba. Grad Zenica, kao centar industrije u ovom dijelu Evrope, ali i simbol čelika i metalurgije u maju 1945. godine dobija nogometni klub Čelik.

nk čelik
BH FUDBALSKI KLUBOVI – NK ČELIK

Zanimljivo je da je u historiji ovaj klub nosio i naziv FK Zenica, a krajem 50-ih godina fuzijom FK Željezničar (iz Zenice) i FK Zenica nastaje ekipa FK Radnički. Međutim, ovo je kratko trajalo pa je klub vratio naziv Čelik što je i dan danas oficijelni naziv ekipe iz Zenice.

Službene boje kluba su crvena i crna. Crvena boja predstavlja boju vatre, usijanog željeza, zastavu radničke klase, ali i dominantnu boju zastava u vrijeme kada je osnovan NK Čelik. Crna predstavlja boju uglja, rudnika i crne industrije po čemu je Zenica i dan danas poznata.

BH FUDBALSKI KLUBOVI – GOŠK Gabela

Gabeoski omladinski športski klub puni je naziv ovog kluba iz Gabele. Osnovan je 1919. godine kao FK Zmaj, a sadašnje ime usvojeno je 1958. godine.

Na samom početku FK Zmaj nije imao predsjednika, nije imao trenera, sekretara, oružara ni nekog od članova kluba. Sve administrativne dužnosti obavljali su sami nogometaši.

U svojoj historiji klub je nekoliko puta mijenjao ime, od FK “Seljačka Sloga”, SŠK Seljački športski klub, te “Sloga”. Ipak, 1958. godine na Skupštini u Gornjoj osnovnoj školi u Gabeli, na prijedlog Milorada Milke Mandrape, jednoglasno je donesena odluka da nogometni klub nosi ime GOŠK.

Na grbu kluba nacrtan je lav, a dominantna je i plava boja. Otud nadimak Plavi lavovi.

BH FUDBALSKI KLUBOVI – Mladost DK

Ekipa Doboja takmičila se na Radničkim sportskim igrama do 1959. godine, kada su ljubitelji fudbala i aktivisti iz njihove mjesne zajednice odlučili osnovati stalni fudbalski klub.

Glavni osnivači i idejni začetnici toga kluba bili su Osman, Hamdo i Šefko Merdanović, Ibro Kulović, Šefko Imamović i Vahid Mujagić. Klub je osnovan 25. maja 1959. godine, a konačan naziv bio je Mladost Doboj Kakanj.

Osim nadimka Crveni, za koji je zadužena jedna garnitura dresova, klub je postao popularan i po nadimku “bosanski Hoffenheim”. D

olaskom biznismena Mensura Mušije na mjesto predsjednika, klub je od igranja u nižim ligama u kratkom vremenu postao hit (baš kao i njemačka ekipa čiji su dres svojevremeno nosili Sejad Salihović Vedad Ibišević) i ušao u Premijer ligu BiH gdje igra solidnu ulogu.

Dokumentarni film po nazivu “Bosanski Hoffenheim” možete pogledati na linku:

BH FUDBALSKI KLUBOVI – FK Sarajevo

Dana, 24. oktobra 1946. godine u velikoj dvorani Fiskulturnog doma u Sarajevu (popularni “Fis”), došlo je do spajanja Omladinskog sportskog društva “Sloboda” i Radničkog sportskog društva “Udarnik” u novo društvo, zvanično nazvano Sportsko društvo “Torpedo”. Ideju za ovaj naziv dao je Šefik Maglajlić koji je nakon povratka iz Rusije, bio zadivljen igrom fudbalera istoimenog tima iz Moskve.

Ipak 5. oktobra 1947. godine, na prijedlog Mirka Ostojića, tadašnjeg glavnog urednika “Oslobođenja”, SD “Torpedo” i zvanično mijenja ime u “Sarajevo”, koje je ostalo do danas. Drugi bitan datum za klub došao je 20. maja 1949. godine, kada Fudbalski klub Sarajevo počinje da djeluje kao samostalna sportska organizacija.

Boje kluba su bordo i bijela, otud nadimak Bordo-bijeli. Inače, nadimak navijača FK Sarajevo “Horde Zla” nastao je po ideji iz stripa Zagor, tačnije naslovu jedne epizode, dok je nadimak “Divovi” postao aktuelan nakon pjesme Benjamina Isovića po nazivu “Mi smo divovi”.

BH FUDBALSKI KLUBOVI – FK Sloboda

Prethodnik Slobode je klub osnovan davne 1919. godine pod imenom Gorki po ruskom književniku Maksimu Gorkom koji je zabranjen 1924. godine.

Nakon zabrane Gorkog i Hajduka, dvaju radničkih sportskih klubova iz Tuzle, tri godine u Tuzli nije bilo takvih društava, a svaki pokušaj obnove nekog takvog društva osujetila je policija.

Aktivisti su se uporno zalagalii i uz želju velikog broja radnika 20. studenoga 1927. godine, u Tuzli je osnovano Radničko-kulturno sportsko društvo Sloboda, s četiri sekcije: sportskom, tamburašom, horskom i diletantskom.

Početkom 1928. godine sportska sekcija se osamostalila i postala samostalni klub pod imenom Radnički sportski klub “Sloboda”.

Obzirom da je Tuzla grad soli i ne čudi nadimak Slana garda, dok je Crveno-crni proizašlo iz klupskih boja.

Sloboda Tuzla
BH FUDBALSKI KLUBOVI – SLOBODA TUZLA

NK Vitez

Na inicijativu grupe nogometnih ljubitelja 1947. osnovan je Nogometni klub Radnik. Klub je odmah uključen u takmičenje Sarajevske grupne lige, a igrali su na improviziranom terenu.

Nakon godinu dana postojanja klub mijenja ime u Sloga. 1954. godine klub vraća staro ime i nosi ga do 1967. godine. Od tada klub se zove Vitez koje i danas nosi.

Klub je poznat i po nadimku navijača Vitezovi, a simbol na grbu je mač.

BH FUDBALSKI KLUBOVI – NK Široki Brijeg

U Širokom Brijegu, nogomet se počinje igrati ponajviše utjecajem širokobriješke gimanzije fra Dominika Mandića, a prvu loptu donosi franjevac Vojo Mikulić.

Organizovanog nogometnog kluba nije bilo, a 1946. osniva se Gimnastičko društvo “Borak”, u kojem se nalazila i nogometna sekcija. Igralište je bilo na obližnjem Purinu Gaju, i to je preteča današnjeg nogometnog kluba.

NK Široki Brijeg historija
BH FUDBALSKI KLUBOVI – NK ŠIROKI BRIJEG

Tada se u gradu u proljeće 1948. godine održala skupština između nekolicine Širokobriježana koji osnivaju Nogometni klub Borak, dobivši ime prema izvoru rijeke Lištice.

Klub je u toku historije mijenjao ime nekoliko puta pa su poslije imena Borak nosili imena NK Boksit, NK Lištica, NK Mladost i NK Mladost Dubint. Konačan naziv kluba iz istoimenog grada je Široki Brijeg, a on je nastao 1. oktobra 1995. godine.

Plava je uzeta kao osnovna boja kluba, a poznati su i po nadimku Široki.

HŠK Zrinjski

Najstariji fudbalski klub u Bosni i Hercegovini je Zrinjski. Utemeljen je 1905. godine uprostorijama Hrvatskog kulturnog društva Hrvoje u Mostaru kao ”Đački športski klub”, koji kasnije, 1912. godine prerasta u “Gimnazijalni nogometni klub” Zrinjski.

Tokom godina rad kluba bio je zabranjen nekoliko puta, a za vrijeme Prvog svjetskog rata zajedno sa hrvatskim radničkim omladinskim športskim klubom, koji je postojao pri Hrvatskoj radničkoj zadruzi, nastaje klub “Hercegovac”. Ipak, godinu poslije vraća se naziv Zrinjski.

Ime Plemići najvjerovatnije se može vezati za porodicu Zrinski i hrvatskog državnika i vojskovođu, čije je ime na mađarskom Zrínyi Miklós. Ipak, prilikom nastanka kluba uzeto je jugoslovensko ime Zrinjski, koje je i dan danas aktuelno.

FK Željezničar

Nastankom nekoliko klubova u Sarajevu koji su imali nacionalni predznak, radnici Željeznice, među kojima je prednjačio Dimitrije Dimitrijević došli su na ideju o osnivanju novog kluba.

fk željezničar historija
BH FUDBALSKI KLUBOVI – FK ŽELJEZNIČAR

Klub je na početku imao administativnih problema, obzirom da su postojeća igrališta pripadala drugim klubovima i za njihovo korištenje su naplaćivali naknadu koju mladi momci nisu mogli plaćati.

Naposlijetku su odlučili koristiti vojno vježbalište na Čengić Vili, popularni Egzercir. Naziv kluba potekao je po radničkoj klasi, upravo istim radnicima koji su ga osnovali – Željezničari.

(Kornera.ba)